U novom prostoru

Gradska knjižnica i čitaonica Belišće

Knjižnica se osamostalila krajem 2008. godine. 2009. godine započelo se s postupkom preseljenja u novosagrađenu Zgradu Gradske knjižnice i čitaonice i gradske uprave grada Belišća, na adresu Kralja Tomislava 206 u Belišću. Godina 2009. bila je prekretnica za poslovanje Knjižnice. Knjižnica je do 2. ožujka bila u svom tadašnjem prostoru, na adresi Radnička 14, Belišće, nakon čega je službeno preseljena u novi prostor u ulici Kralja Tomislava 206 u zgradu Gradske knjižnice i čitaonice Belišće i Gradske uprave Belišće. Preseljenje je trajalo od 3. do 16. ožujka 2009. godine. Svečano otvorenje Knjižnice bilo je 9.3.2009. godine, a otvorio ju je izaslanik Ministarstva kulture gospodin Tomislav Ivić.

Gradska knjižnica i čitaonica Belišće, prema svojoj namjeni i sadržaju knjižničnog fonda je narodna knjižnica, a prema zadacima trajnog i sustavno organiziranog rada na razvitku i unapređivanju knjižničarstva, nadležna je za pokrivanje i svih korisnika i potencijalnih korisnika na području grada Belišća.

Knjižnica je od 2008. godine samostalna i javna ustanova te prema tome podliježe i Zakonu o ustanovama, kao i Zakonu o knjižnicama te ostalim zakonima kao takva.

U 2009. godini, nakon što je više od 20 godina u Knjižnici bila zaposlena jedna djelatnica, 14. travnja Grad Belišće zapošljava još jednu djelatnicu. Uz Jasnu Andrišić počinje raditi i Vlasta Vicić, diplomirana knjižničarka koja je i ravnateljica Knjižnice. Time se situacija u Knjižnici drastično mijenja te je sada puno lakše obavljati svakodnevne knjižničarske poslove, a i uvesti i pozitivno ostvariti neke nove aktivnosti, tako da je od tada bilo više književnih susreta, radionica, izložbi, a naročito je bogat program Mjeseca hrvatske knjige. Od tog trenutka pa da danas, u Knjižnici rade dvije osobe i stvoreni su uvjeti za cjelodnevni rad.

Prostor, oprema i radno vrijeme

Novim prostorom Knjižnica je, kao novinu, dobila dvoranu za predavanja, izložbeni prostor i dječji odjel, a zadržala posudbeni odjel, studijsku čitaonicu i čitaonicu tiska. Prostor je suvremeno opremljen: nove police u kombinaciji s prijašnjim policama jer se broj knjiga rapidno povećava. Sve prostorije su sada i osvjetljenjem prilagođene korisnicima te imamo i staklenu vitrinu za zavičajnu zbirku te tri staklene vitrine za različite obavijesti, prigodne izložbe i zanimljivosti. Posjedujemo laserski pisač i dva novija pisač-kopirka-skener uređaja. Pomoću novog uređaja naši korisnici imaju mogućnost koristiti nove usluge knjižnice. Knjižnica ima slobodna 4 računala za korisnike, a s time se dobiva Računalni kutak za korisnike. Na taj način, korisnicima se pruža još jedan izvor informacija.

Knjižnica je za korisnike otvorena 58 sati tjedno i to svim radnim danima od 8 do 19 te subotom od 9 do 12 sati. Takvom otvorenošću Knjižnica je znatno iznad prosjeka ostalih knjižnica u Osječko-baranjskoj županiji, bez obzira na samo dvije zaposlene osobe. Tijekom ljeta radi se skraćeno, jer zbog godišnjih odmora radi samo jedna osoba. Ljetno radno vrijeme za korisnike je: tri radna dana od 8 do 15 sati, a dva radna dana od 13 do 19 sati, dok se subotom radi kao i inače, od 9 do 12.

Navedene djelatnosti knjižnice provode se na općem odjelu – odjelu posudbe, na kojem knjižničarke ujedno rade i kao služba nabave i obrade te paralelno u svojoj smjeni rade i na dječjem odjelu, studijskom odjelu te mnoštvo drugih poslova.

Nabava knjižnične građe

Godišnje se nabavlja oko 1200-1500 novih knjiga i prema knjizi inventara s 31.12.2015. godine knjižnica ima 38.020 knjiga.

Knjige se nabavljaju na tri načina: kupovinom (vlastitim sredstvima, sredstvima Ministarstva kulture, Osječko-baranjske županije i Grada Belišća), otkupom Ministarstva kulture i poklonima građana.

Knjige se nabavljaju iz svih područja prema Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji (knjige iz filozofije, psihologije, religije, prirodnih znanosti, društvenih znanosti, primijenjenih znanosti, umjetnosti, sporta, povijesti, zemljopisa, knjige koje pripadaju skupini Općenito, zatim knjige za djecu i omladinu) te prema Standardima za narodne knjižnice u RH (NN 58/99). Standardi govore da knjižni fond gradske narodne knjižnice treba sadržavati (u broju svezaka): 45% beletristike, 25% znanstvene i popularno-znanstvene literature, 27% literature za djecu i 3% priručne literature.

Knjižnični fond sastoji se od knjižne i neknjižne građe. Od neknjižne građe imamo:

  • igračke („kartonke“, vodootporne /zvučne slikovnice, igre i sl.) i
  • e-građu (cd-rom, dvd-rom).

Prema gore navedenim standardima, u zbirci igračaka treba biti najmanje 200 jedinica, tako da smo od 2009. godine kao igračke počeli nabavljati „kartonke“, vodootporne / zvučne slikovnice, dječje i društvene igre, igračke i drugo.

Inventarna knjiga igračaka na dan 31.12.2016. brojala je 356 jedinica. Od 2013. godine uvodimo e-građu te na dan 31.12.2015. Knjižnica broji 392 dvd-a.

Uz knjižnicu djeluje i čitaonica dnevnog i tjednog tiska i nju mogu koristiti svi korisnici Gradske knjižnice i čitaonice Belišće.

U 2015. godini bili smo pretplaćeni na:

  • četiri dnevna lista (Glas Slavonije, Jutarnji list, Večernji list, Sportske novine)
  • pet tjednika (Lisa – novo, Lokalni tjednik, Gloria, Globus, Express)
  • mjesečnike (Moj stan, Moj planet, Belišćanski list)
  • dvomjesečnik (Unikat).

U Knjižnici također možete pronaći pohranjene sve brojeve Slavonskog Doma i stare novine Kombinata Belišće.

Korisnici

Ukupno je kroz godinu učlanjeno oko 500-550 korisnika. Od tog broja, najveći dio ide na učenike osnovne i srednje škole, zatim studente, a najveću skupinu odraslih članova čine umirovljenici te korisnici s višom i visokom stručnom spremom te nezaposleni članovi.

Članarina iznosi 80,00 kuna, a preko te iskaznice mogu posuđivati svi članovi jednoga kućanstva, jer je to obiteljska iskaznica. Osim posuđivanja knjiga, članovi mogu koristiti i sve ostale usluge knjižnice: korištenje čitaonice za čitanje dnevnog i tjednog tiska, međuknjižničnu posudbu, posuđivanje časopisa, igračaka i e-građe, kao i besplatno korištenje računala te interneta.

Najviše se posuđuje beletristika, lektira za osnovnu i srednju školu te publicistika.

U 2015. godini izdano je 19.110 knjiga, a to znači da je mjesečni prosjek izdanih knjiga bio 1.593 sveska – što je povećanje veće od 10% u odnosu na prošlu godinu. Broj posjeta korisnika je 18.180, što također pokazuje povećanje.

Kulturna i javna djelatnost

Kako je trend struke i budućnost narodnih knjižnica upravo postati prostorom socijalne, kulturne i informacijske interakcije, kulturno-edukativne i animacijske aktivnosti dobivaju na važnosti. Nova je uloga knjižnice da postane „dnevni boravak“ grada i „treći prostor“ svojih korisnika (nakon doma i radnog mjesta/mjesta obrazovanja). Suradnjom s ustanovama i udrugama te uključivanjem u njihove aktivnosti i programe Knjižnica će se uključiti u svakodnevni život zajednice i time postati jedan od nositelja promjena na društvenoj i osobnoj razini. To uključuje sljedeće:

– grupni posjeti knjižnici

– pričaonice, radionice, poticanje čitanja

– književni susreti i izložbe

– stručno-popularna predavanja

– razna događanja kroz Noć knjige, Dan grada, Mjesec hrvatske knjige i dr.

Radionice

S kreativnim radionicama u knjižnici počelo se preseljenjem u novu zgradu i zapošljavanjem još jedne osobe. Već na jesen 2009. godine organizirana je prva radionica u knjižnici, a bila je namijenjena djeci osnovnoškolskog uzrasta. Radionica je bila tematski vezana uz Noć vještica, a radile su se naljepnice pomoću boja za staklo. Održala ju je knjižničarka Jasna Andrišić koja je krenula u učenje novih vještina u Osijek, gdje je pohađala brojne kreativne radionice. Svoje naučeno znanje na tim radionicama primijenila je u knjižnici i tako su počele brojne radionice, i za djecu, i za odrasle. Prva radionica za odrasle bila je početna salvetna tehnika, a nastavilo se s brojnim drugim. Neke od njih su: tehnika raspucavanja (crackle), shabby chic, trodimenzionalna salvetna tehnika na više načina, patiniranje, gipsana radionica, oslikavanje čipkom, rad s dvokomponentnim lakom i mnoge, mnoge druge. Zainteresiranost za te radionice rasla je sve više i više, tako da su mnogi pojedinci, najčešće žene, ali i pokoji muškarac, imali priliku naučiti puno različitih kreativnih tehnika. Značaj ovih radionica je velik i zbog toga što se na njima kvalitetno provodi slobodno vrijeme, druži se te se stvaraju nova prijateljstva, što je u ovom suvremenom, otuđenom društvu posebno važno.

Osim knjižničarke Jasne, kreativne radionice održali su, tijekom godina, i brojni drugi kreativci koji su bili spremni podijeliti svoje znanje i vještine u knjižnici. Tako su nekoliko radionica održali: Zorica Vukelić, Anica Puljek, Antun Sabo, Zdenko Krulić, Jasminka Marijanović, Vlasta Putar, kao i volonterke Lucija Prebeg i Lucija Vinogradac. Nekoliko radionica održala je i pripravnica Dijana Milišić- Zečević koja je svoje stručno osposobljavanje provela u knjižnici.

Osim u knjižnici, nekoliko radionica održano je u prostorijama Udruge Zvono s kojom knjižnica izvrsno surađuje kroz par projekata.

Stručni poslovi

Zbog obujma stručnih poslova u knjižnici, navest ćemo samo neke:

  • praćenje i procjena ponude knjižne i neknjižne građe na tržištu, naručivanje
  • tehnička obrada knjižne i neknjižne građe: žigovi, džepići, naljepnice, datumnici
  • stručna obrada građe: inventarizacija, klasifikacija, signiranje, katalogizacija
  • izrada baze podataka o članovima, zaduživanje i razduživanje građe, formiranje zbirki
  • informiranje korisnika putem web stranice facebook-a Knjižnice
  • redovito oglašavanje aktivnosti i novosti o Knjižnici; pisanje članaka za net i lokalne novine

te informiranje građana putem lokalnog radija i dostupnih medija

  • izrada statistika, pisanje izvještaja, planova, programa za Grad Belišće, Ministarstvo kulture

Republike Hrvatske i Osječko-baranjsku županiju te ostali administrativni poslovi

  • procjena knjižnog fonda (evaluirati postojeći knjižni fond, izlučiti zastarjelu, dotrajalu i

oštećenu građu, pripremiti za otpis), otpis te redovna revizija

  • posudba knjižne i neknjižne građe korisnicima (pomoć/preporuke korisnicima pri odabiru

građe), slaganje istih radi bolje preglednosti

  • kontinuirani rad na poticanju korisnika za što češće korištenje knjižničnih prostora i usluga

(primjerice, studijska čitaonica i korištenje računala)

  • redovita međuknjižnična posudba s NSK i Gisko
  • smišljanje tematskih zanimljivosti uz određene datume koje izlažemo u našoj novoj vitrini

u izložbenom prostoru te na panoima u knjižnici i organiziranje tematskih predavanja,

radionica i svih drugih događanja

  • svakodnevno pregledavanje novina/časopisa i arhiviranje članaka o Belišću kronološkim

redoslijedom prema novinama u kojima je izašla vijest

  • planiranje manifestacija za cijelu godinu, posebice Noć knjige i Mjesec hrvatske knjige
  • sudjelovanje u aktivnostima u našem gradu
  • ostale aktivnosti tijekom godine s obzirom na datume različitih događaja, obilježavanja i

obljetnice, značajne za događanja u Belišću (Dan Grada, Uskrs, Božić, sportske i kulturne

manifestacije, Festival bundeva, Dan dječje knjige…)

  • uvođenje E-građe –knjižnica obogaćuje svoj fond DVD filmovima za djecu i odrasle
  • uvođenje knjižne i neknjižne građe u računalo – sve je uvedeno do kraja 2015. g.

Stručno usavršavanje

Knjižničarke prisustvuju na stručnim sastancima i seminarima knjižničara, koje organizira Županijska matična služba Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek (GISKO) i Društvo knjižničara Slavonije i Baranje (DKSB) uz edukacije u organizaciji Centra za stalno stručno usavršavanje knjižničara i stručne skupove drugih knjižnica. Surađuje se s Matičnom službom GISKO i drugim knjižnicama (narodnim i školskim knjižnicama na području našeg djelovanja), a ravnateljica je i članica Upravnog odbora DKSB-a te je prisutna i na sastancima istog.

Također, svake godine posjećuje se Interliber, međunarodni sajam knjiga i učila te uz stručni odabir narudžbi i procjenu ponude na tržištu knjižne i neknjižne građe, u skladu s daljnjom nabavom knjižne i neknjižne građe.

Kontinuirano se prate propisi i literatura iz područja knjižničarstva te se sukladno tome i djeluje.

Nevidljivi poslovi

Knjižnično poslovanje sastoji se i od niza nužnih stručnih i tehničkih poslova koji nisu izravno vidljivi. U knjižnici se svakodnevno obavljaju manipulativni, blagajnički i statistički poslovi, vodi se dokumentacija građe i korisnika, evidencija korištenja prostorija, knjižnične građe i računalne opreme, evidencija i praćenje zakasnina, telefonski pozivi za opomene, stručna i tehnička obrada građe, praćenje nakladničke djelatnosti, prikupljanje želja korisnika za nabavu i rezervacije određenih naslova i obavljanje poslova nabave. Korisnicima se pomagalo u rješavanju mnogih upita nevezanih za knjižničnu djelatnost, educiralo ih se za rad na računalu, samostalno pretraživanje interneta i mrežnog knjižničnog kataloga. Izrađivale su se preporuke knjiga i obavijesti o novitetima. Mnogi su sati provedeni u pripremama za brojne projekte i događanja: osmišljavanje, pripremanje informativnog sadržaja za web i dr., grafička izrada i dijeljenje plakata i pozivnica, nabava potrepština i drugo. Pripremali su se projekti za prijavu na različite natječaje Ministarstva kulture i Osječko-baranjske županije te pisali izvještaji za opravdavanje dobivenih sredstava. Redovito se uređivala i nadopunjavala facebook stranica knjižnice te instalirala i održavala računala i računalni programi. Kontinuirano se obavlja pregledavanje i izlučivanje fonda, povremena reorganizacija i premještanje građe. Dio građe premješta se u depo, prostoriju na drugom katu zgrade, a dio građe se otpisuje. Jedan od najobuhvatnijih poslova je svakako jednogodišnji rad s knjižničarkama zaposlenim na stručnom osposobljavanju za zvanje knjižničar. Tako su u knjižnici svoje pripravničko knjižničarsko iskustvo stekle Vedrana Vidić, Jelena Vuković i Dijana Milišić-Zečević, prvostupnice informatologije. U brojnim knjižničarskim poslovima marljivo su pomagali i volonteri, koje je trebalo organizirati i podučiti.